Čitaoci

четвртак, 20. фебруар 2020.

Holandska srednja škola - igre bez granica (II deo)

Godinama slušamo kako osnovne škole na Zapadu karakteriše opuštenost, kako su produženo zabavište i da nema ni približno bubanja kao što je to slučaj u Srbiji ili na Balkanu. I recimo da je povšrno gledano i slušano to tačno, naročito ako neko po zadatku zaluta u neku od škola sa već uokvirenim klišeom i sa namerom da napiše lako čitku i pitku, a vrlo površnu analizu. I onda dobijemo pogrešnu sliku, kako je tamo negde mnogo lakše, a naravno i bolje. A onda se nameće i to jednostavno i logično pitanje, a zašto onda mi biramo teže?
Dakle, da li je to tamo, baš lakše i iz pozicije predavača, a i iz optike roditelja? Decu ovaj put neću da pitam za mišljenje. 
Otuda i uvek nametnuta dilema  tamo vs ovde. Vrlo često čujem pitanje "kad bi neko uporedio neke druge obrazovne sisteme sa našim". Osim toga što čovek mora da ima i jedno i drugo iskustvo, mora i neki drugi sistem da prati, da prelista dečje knjige, da razgovara sa učiteljima i nastavnicima i na karaju da redovno komunicira i analizira sistem i sa svojom decom da bi mogao da ima jednu širu i realnu sliku.

Jednom rečju osnovna škola do V razreda jeste u neku ruku "zabavište" u poređenju sa školom u Srbiji u kojoj se neguju na prvi pogled "samo" intelektualne sposobnosti. U osnovnoj školi jedan komplet knjiga koristi četvoro dece i samo i iskljuičivo u školi. Velika važnost se poklanja svakodnevnom proširivanju vokabulara i čitanju sa razumevanjem,  obrađivanjem nepoznatih tekstovi raznih tematika od literarnih do informativnih u skladu sa uzrastom. 

Sigurno se pitate kako i odakle nepoznati tekstovi? 
Škola se pretplati i dobija jednom sedmično aktuelne novosti obrađene u tekstu sa istom tematikom prilagođeno svakom uzrastu i nivou kao i primenu, odnosno multidisciplinarnost. Osim toga deca često drže prezentacije/predavanja ( prvo uz pomoć power pointa, potom prezzi-ja, a zatim samostalno ručno rađena predavanja na velikim kartonskim panoima). U početku su to predavanja na temu po slobodnom izboru u II razredu osnovne škole, neobavezno i ne svi, već ona deca koja se usuđuju, u početku to rade sami, potom po dvoje, birajući s kim će da drže predavanje, a kasnije učitelj određuje parove ko će s kim držati predavanje. Od samog početka vremenski su ograničeni koliko treba da traje predavanje, a kasnije i brojem rečenica, pa potom i broja reči. U početku se ne ocenjuju, kasnije dobijaju zajednicku ocenu kad rade u paru, a potom svako svoju ocenu. Znači uče se da budu tačni, jasni i precizni, ali i da zajednički sarađuju i koordiniraju u izlaganju. Deca dobijaju formular sa pitanjima u kojima daju analizu dečjih izlaganja-predavanja i naravno ocenjuju, što svakako radi i učitelj. Najviša i najniža dečja ocena se odbacuju, a ostatak uglavnom ne odstupa značajno od ocene učitelja. Predavanja se pripremaju isključivo u školi u najranijem uzrastu pod kontrolom, nadzorom i uz konsultacije sa učiteljem, kasnije ko ne zavrsi u školi dovršava kod kuce. Dakle apsolutno se sve uči u školi i nema pripreme za čas unapred. Akcenat je  na razvoju verbalne inteligencije i razumevanja, a samim tim što je dete bolje u tim veštinama stiče bolje predispozicije za dalje osvajanje i usvajanje znanja, a to podrazumeva naravno samo po sebi i veće samopouzdanje. To je osnova i suština osnovne škole.

Srednja škola je podeljena na niže i više razrede i u zavisnosti od novoa traje 4-6 godina. Šira podela obuhvata 8 nivoa a uža 3: 
– VMBO (4 godine) su uglavnom stručne skole
– HAVO (5 godina) je profil namenjen onima koji dalje školovanje mogu da nastave na nekoj od viših škola
– VWO-Gimnazija (6 godina) pruža mogućnost daljeg školovanja na fakultetima

Samo upisivanje nije garancija da će taj nivo-profil biti zadržan i završen. U zavisnosti od uspeha u toku školovanja moguće je sa VMBO-a stići i do VWO-a, a i obrnuto što se i dešava u oko 20% slučajeva. Osim mogućnosti “padanja” na niži nivo, u slučaju lošeg uspeha (a uslovi su jasno definisani) srednjoškolici moraju ponavljati razred što se dešava u 6% slučajeva bez obzira na nivo.
Loš uspeh u 60% slučajeva ne znači loš đak.  

Zadnje dve godine osnovne škole (VII i VIII grupa odnosno V i VI razred) obrazovanje počinje sve više da liči na klasično. Srednja škola, a pre svega najviši nivo je već nešto sasvim drugo i nemerljiva je sa našom srednjom školom kako po obimu, tako i po zahtevima i  multidisciplinarnosti, a posebno po sistemu ocenjivanja. I podjednako je važno i potrebno kako bubanje tako i primena, zaključivanje, opserviranje, redeniranje i konkludiranje.
Knjige su besplaten i svako dete ima napokon svoj komplet.

Recimo izdvojiću par detalja koji upućuju na drastične razlike....
⦁    U Srbiji deca iz matematike u V razredu rade skoro pola godine Veneove dijagrame. U Holandiji se Venovim dijagramima i Paskalovom trouglu posveti jedan cas u III srednje ( prevedeno na uzrast dece u Srbiji to je I srednje ) uradi se desetak zadataka i nastavnik napomene da to neće biti na testu, jer je naravno isuviše jednostavno. Ali zato se u uzrastu od 11/12 godina počinje sa proporcijama i procentima na kojima se maksimalno insistira i koji su neophodni i u osnovi svega. Pa tako postoji i poseban predmet algebra koji imaju sva deca, svih uzrasta i svih nivoa do završetka školovanja. Osim toga kroz zadatke deca se upoznaju sa osnovnim ekonomskim terminima kao što su troškovi, zarada, dobit i prodaja.

Primer zadatka:
Troškovi kupovine sadnica jabuke su 34 000 € . Troškovi branja su 5450€ a prevoza 1550€ . Koliki su ukupni troškovi?
Ako je prodaja roda jabuke 50 000 € izračunaj kolika je zarada? Koji procenat je ostvarena dobit?

⦁    Rimski brojevi se uče u više navrata iz istorije mnogo kasnije nego u Srbiji i nema višečasovne posvećenosti iz matematike kao što je to slučaj u Srbiji.

⦁    Literarni sastavi se ne pišu u I razredu osnovne, a ni u V, deca pišu priče i bajke, dakle isključivo im je “dozvoljeno” da koriste fantaziju i maštu i uz to  ide obavezna ilustracija i crtez.

Iz svega navedenog proizilazi: 

⦁    Prvo i osnovno naš srpski program je iz holandske optike pre svega neprimeren uzrastu, gubi se mnogo vremena i zahteva se i insistira na stvarima kad velika većina dece nije spreman ni zrela za to. U tom slučaju za mnoge će biti potrebno premeniti šablone da bi se shvatila materija, a ne logika.

⦁    Druga mana je što naše knjige i programi nisu tako pisani da povezuju gradivo, nije dakle zastupljena nadgradnja i multidisciplinarnost.


* Primeri:
Ovde će deca na času maternjeg jezika čitati neki informativno-novinski članak iz knjige o na primer porastu gojazne dece u kojem se piše između ostalog i o poremećajima metabolizma i nekim mogućim uzrocima nastanka, a cilj časa je da pronadju reči sa njima nepoznatim značenjem, a već sledeće nedelje će raditi iz biologije o oraganima za varenje i metabolizmu.

U IV srednje (15-16 godina) iz predmeta engleski jezik i literatura analizira se i diskutuje na času mesec dana skoro svaki čas ( 15 minuta od trajanja časa  ) "Animal farm". Suvišno je naglašavati koje sve klasične predmete "pokriva" ta analiza. A onda se po završetku čitanja knjige radi test analiza za ocenu.

Učenju stranih jezika se poklanja inače velika pažnja. Deca koja se nalaze u najvišem nivou uglavnom iz srednje škole izlaze sa sertifikatima CAO i najmanje B2 iz nemačkog. Priprema i polaganje se vrši u okviru redovne nastave, bez ikakve potrebe za extra privatnim časovima. Osim knjiga dobijaju i časopise WaspReporter za engleski i Fluter za nemački iz kojih se vrši redovna analiza raznih tekstova, od žute štampe do naučnih tekstova. Obavezna je i lektira pa se tako na pr. obavezno čita knjiga Tales of Mystery&Imagination ( Edgar Allan Poe ) i flim koji ide uz knjigu "The Raven", a potom test analiza.

Iz maternjeg jezika u uzrastu 16-17 godina bez obzira na izabrani profil pišu se argumentovani eseji i kolumne nekad po slobodnom izboru, a nekad na zadatu temu uz obavezno naznačene i napisane izvore informacija.   

Svaki treći zadatak iz matematike od I razreda srednje je ekonomske prirode sa kratkim istorijatom kroz vreme, ali ne retko ima i zadataka vezanih za biologiju.


Ogledni časovi iz hemije su vrlo često iskorišćen za pravljenje kozmetičkih preparata.

To su sve nijanse multidisciplinarnosti i zavise od nivoa u kom je dete i naravno od škole i pristupa. U takvoj školi ne postoje sve petice, već srednja ocena nijansirarana u skali od 1-10 sa svim svojim nijansama 2,3 - 5,4  - 7,3 - 8,2 i testovi sa težinama u skali od (1-6). U takvoj skoli je obavezna reprodukcija, ali se iznad svega ceni, vrednuje i ocenjuje primena i logičko redeniranje.

Ocenjivanje:
Ocena iz testa reprodukcije (bazni test) ima nivo tezine 1 ređe 2, a ocena iz primene ima  težinu 3, a ređe 5 ili 6 . Šta to znači? S obzirom da je zaključna ocena iz nekog predmeta srednja ocena, to znači da se ocena težine 3 tri puta računa. Primer: 9 ( težina 1) ; 6,5 ( težina  3 ) ; 5,7 ( težina  6 ). Srednja ocena je 9+3x6,5+6x5,7= 62,7/10= 6,3 a ne 7,1 ili po slobodnoj proceni kako kome nekom 7,5 a nekom 8,5. 
Ocene se upisuju u elektronski dnevnik koji izracunava prosek. 


Primer elektronskog dnevnika je u prilogu


 



Uporedno to izgleda ovako ( podaci  za Srbiju nisu dostupni, ali jesu za Hrvatsku )





Izvor:
https://www.nuffic.nl/documents/234/cijfervergelijking-examencijfers.pdf



Ali nije ni takav pristup i princip rada za svakog, a u takvom sistemu nemoguće je imati “sve petice”.
Najbolji đaci u generaciji, što nikako nije masovna pojava, mogu se na prste jedne ruke prebrojati postigli su jedan od izuzetnih proseka, cum laude (prosek 8), magna cum laude (prosek 8,5) a retko i summa cum laude (prosek 9).


Predmeti i broj casova u III razredu srednje škole (uzrast 14 godina)
* matematika 3 časa
* maternji jezik 3 časa
* engleski jezik 4  časa
* nemački jezik 3  časa
* francuski jezik 2 časa
* algebra 1 čas
* fizika 2 časa
* hemija 2 časa
* istorija 3 časa
* geografija 2 časa
* ekonomija 1 čas
* biologija 1 čas
* fizičko 2 časa
* filozofija 1 čas
* blok nastava ( muzika 1 čas, vajarstvo 1 čas, slikarstvo 1 čas )  
Ovaj raspored zahteva boravak u skoli od 8:15 – 15:00

U I I II srednje deca imaju  2 časa biologije, 3 fizickog, a nemaju ekonomiju i filozofiju.
Od IV srednje (15-16 godina) svako bira svoj profil, pa samim tim svako dete ima svoj raspored.
Novi opšti predmeti su kultura i društvo.
Dešava se da u toku nedelje većina dece ima i pauzu u rasporedu, pa sami biraju da li će je provesti u lokalu za učenje ili u holu za druženje. 





Garnitura nastavnika se po nekom nepisanom pravilu menja skoro svake godine. Za 6 godina boravka u srednjoj školi obično svakom detetu sleduje najmanje 5 različitih nastavnika matematike, engleskog ili maternjeg jezika. Nisam sigurna, ali nekako mi se čini da bi to bilo nešto negativno iz optike balkanskih roditelja, ne znam kako je opšte mišljenje ovde, ali meni kao roditelju, a i iz iskustva moje dece zvuči izvrsno. Nova ličnost, nove metode, novi način prezentovanja, nova komunikacija....jednostavno uvek nešto novo i iskustvo više. A i mnogo bolje za zdravu konkurenciju između nastavnika. Ili jednostavno rečeno..."ajde pa se usudi da budeš loš nastavnik". 

I još nešto veoma značajno no ne i uvek izvodljivo, a sa pozitivnim efektom za sve i za đake i za nastavnike a i za roditelje, a ne zahteva extra uloženi rad nastavnika. Nastavnici imaju poseban vidi kordinacije i uzajamne kontrole kroz zdravu konkurenciju.
Primer: Slučaj da dva odeljenja istog razreda kojima predaju različiti nastavnici a čas matematike oba odeljenja po rasporedu imaju jednom sedmično u isto vreme. Nastavnici taj čas rezervišu za kontrolni. U tom slučaju svaki nastavnika sastavi po 3 zadataka i deca iz oba odeljenja rade isti test u isto vreme, a onda nastavnici pregladaju testove odeljenju kojem ne predaju.
Školi je u interesu da deca na završnom državnom testu sa rezultatima što bolje i sebe i školu reperezentuju, pa im je na prvom mestu uz znanje i realno ocenjivanje.
Letnji školski raspust traje 6 nedelja. Deca inače provode više vremena u školi, raspored i fond časova je veći nego na Balkanu, jer i nastavnici su ljudi koji imaju pravo na izostanak, a školska godina se za njih završava onog dana kad ispune fond časova.

Lista svih razlika je poduža, ali sigurno je na vrhu liste najznačajnije upravo ocenjivanje, odnosno realno ocenjivanje. U jednom realnom sistemu ocenjivanja odlikaši se sigurno bave naučnim radom, a za vrlo dobre su rezervisana mesta za lidere.   

I ono što je sigurno, dobro obrazovanje ne pojedinca već jednog naroda bi trebalo biti osnovni temelj svakog društva i sistema, i kad je obrazovanje u pitanju tu ne bi smelo biti podela, to bi uvek moralo biti nacionalno pitanje i podrazumevati nacionalno jedinstvo. Samo na taj način mogu se stvoriti uslovi za suma cum laude jednog naroda.
 

Нема коментара:

Постави коментар

Истакнути пост

Holandska srednja škola - igre bez granica (II deo)

Godinama slušamo kako osnovne škole na Zapadu karakteriše opuštenost, kako su produženo zabavište i da nema ni približno bubanja kao što je...

http://pravo-u-centar.blogspot.com/2019/06/knjige-se-sve-manje-citaju-lastis-je.html